Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine danas je predstavio rezultate rada u 2020. godini. Istovremeno, pozvao je javnost na potrebu podrške memorijalima, muzejima i galerijama širom Bosne i Hercegovine, kao čuvara naše kulture i sjećanja, a posebno na potrebu rješavanja i potpore sedam kulturnih institucija od državnog značaja čije je status neriješen i na važnost podrške lokalnim i građanskim inicijativama koje rade važne aktivnosti n

Iz Memorijalnog centra su još jednom istakli spremnost za prenos dobrih praksi i znanja prema drugim ustanovama u zemlji i regiji, te naglasili važnost međusobne potpore u čuvanju sjećanja ne žrtve genocida i druge nevine žrtve ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
"U ovoj godini smo napravili veliki iskorak u osiguranju dodatnog finansiranja važnih istraživačkih projekata i projekata obnove. Zahvalni smo Evropskoj uniji na podršci obnovi dijela upravne zgrade, također Britanskoj ambasadi na početku saradnje i podrške aktivnostima jačanja razvojnih kapaciteta Memorijalnog centra. Domaće institucije, od državnog do lokalnog nivoa, su podržale naše programe. Imali smo izvrsnu saradnju sa "BhB" fondacijom iz Salzburga na realizaciji publikacije "Srebrenica. Genocid. 25 godina poslije", sa HBS-om oko monitoringa slučajeva negiranja genocida i našeg Izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici. Zahvaljujući podršci člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića organizovali smo online konferenciju povodom potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma "Čuvamo mir, sjećamo se žrtava genocida" i objavili publikaciju "Sjećanje na genocidu: Poruke civilizacije". Brojni su primjeri kompanija i građana koji su uplatili privatne donacije, te im također izražavamo zahvalnost" kazao je u osvrtu na segment prikupljanja donacija direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić.

Direktor Memorijalnog centra je istakao važnost projekata na kojima su radili članovim Memorijalnog centra Srebrenica u posljednjih godinu dana.

"Početkom godine smo pokrenuli projekat "Priče o nama: Srebrenica", koji je naša Almedina Pašić realizirala sa srednjim školama u Kantonu Sarajevo, kao program usmene historije sa srednjoškolcima, koji smo zbog pandemije realizirali u manjoj mjeri nego što je planirano. No, pokazali smo tim radionicama i predavanjima važnost izlaska iz Potočara prema novim generacijama širom zemlje koja žele da uče i saznaju. Azir Osmanović i naš vrijedni tim istraživača je napravio velike stvari u prikupljanju ličnih predmeta žrtava genocida, te arhiviranju fotografija i drugih segmenata koji pričaju priču naših ubijenih. Zahvaljujući donacijama i radu našeg tima upotpunili smo biblioteku Memorijalnog centra. Hasan Hasanović je, u saradnji sa univerzitetima i institucijama širom svijeta, realizirao preko 50 online radionica i predavanja na engleskom jeziku. Cijeli naš tim je vrijedno radio na događajima oko obilježavanja 25. godišnjice genocida, koja je uključila online video priče "12 dana sjećanja", skoro 50 obraćanja svjetskih državnika povodom godišnjice, a zajedno smo premostili i sve logističke izazove koji su nastali zbog pandemije. Hvala svim članovima tima Memorijalnog centra i našim saradnicima u zemlji i svijetu, u ovoj godini smo pokazali da možemo - svojim kapacitetima doprinijeti čuvanju sjećanja na genocid u Srebrenici", dodaje Suljagić.

Memorijalni centar Srebrenica je u ovoj godini radio na realizaciji brojnih događaja izvan period godišnjie genocida, čime su nastojali učiniti instituciju važnom i prisutnom u toku cijele godine.

"Veliko priznanje želimo odati i našem timu koji je radio na stvaranju novih video i foto materijala. Sa preko 150 učesnika iz cijele zemlje, uspješno smo proveli projekat "Čitanje za Srebrenicu", gdje smo brojne javne ličnosti uključili u čitanje imena žrtava genocida u Srebrenici. Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici je postao prepoznatljiv izvor istraživanja i izvještavanja o praksama negiranja genocida u zemlji i svijetu. Svakodnevno radimo na većem online prisustvu i jasnijem koncipiranju poruka i priča iz Srebrenice. Zahvaljujući podršci Bojana Hadžihalilovića i Fabrike predstavili smo novo vizuelno rješenje - logo Memorijalnog centra. U saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja, Muzejom ratnog djetinjstva i BIRN-om smo proveli nekoliko važnih projekata - od pregleda presuda počiniocima genocida, preko oralne historije, do izložbi koje ste mogli vidjeti u Štokholmu i Sarajevu. Safet Zec i izložba "Exodus", izložba Šejle Kamerić o nestalim, zajednička izložba nekoliko svjetskih fotografa na čelu sa Ziyahom Gafićem, bosanskohercegovačka premijera filma "Quo vadis, Aida", samo su neke od velikih umjetničkih projekata na kojima smo bili partneri. Uz sve to, želim istaknuti da je za mene lično najvažnija stvar da smo mlade ljude, drugu generaciju povratnika u Srebrenici, uspjeli uključiti u naše aktivnosti, učiniti ih članovima ovog tima i motivisati ih da istražuju, rade i daju svoj doprinos", napominje Suljagić.

Direktor Suljagić je, pored važnosti podrške i saradnje memorijalima, muzejima i galerijama kao čuvarima sjećanja, u ovoj godini poslao i poruku potrebe solidarnosti i odgovornosti koju Memorijalni centar nosi u globalnoj borbi na prevenciji genocida i kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

"U vremenu kada na našem kućnog pragu vidimo rezultate progona iz drugih ratova i sukoba, želimo da naredna godina bude godina u kojoj ćemo učiniti više na tome da naša institucija bude simbol i solidarnosti, te konačno, centar prevencije genocida. U godini iza nas, postavili smo temelje da postanemo prepoznatljivi kao odgovorni partneri, vrijedni podrške i donacija. Sada trebamo napraviti korak dalje i biti oni koji ćemo znati svoje iskustvo genocida prenijeti na način da budemo aktivni element u potvrdi one, toliko često izgovorene 'nikada više nikom i nikada'. Neka 2021. godina bude godina sjećanja i solidarnosti, te godina otvorenosti naše institucije da bude pokretač dijaloga i važnih tema za naše društvo i za budućnost cijele regije", zaključio je Suljagić.