Memorijalni centar Srebrenica je u 2020. godini počeo sa aktivnim radom u izradi publikacija čiji je cilj podizati svijest o zločinu genocida u Srebrenici. Također, radimo i posredno sa članovima našeg tima koji su kao autori objavljivali različite knjige i publikacije o ovoj temi.
Publikacija – Sjećanje na genocid u Srebrenici: Poruka civilizacije
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje žrtava genocida iz 1995. godine je povodom obilježavanja godišnjice potpisivanja Općeg okvirnog Sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini predstavio publikaciju "Sjećanje na genocid u Srebrenici: Poruka civilizacije".
Publikacija je objavljena na bosanskom i engleskom jeziku te obuhvata poruke više od 40 svjetskih državnika, koji su se obratili na ovogodišnjoj komemoraciji 11. jula, šaljući poruke o važnosti sjećanja na žrtve genocida i dužnost zajedničke borbe protiv negiranja genocida i slavljenja njegovih nalogodavaca i izvršilaca.
Publikacija donosi i pojašnjenja historijskog konteksta genocida, kalendar relevantnih događaja vezanih za juli 1995. i genocid u Srebrenici, širi pregled rada Memorijalnog centra i Organizacionog odbora 25. godišnjice u ovoj godini.
Iz Memorijalnog centra podsjećaju da su među govornicima na ovogodišnjoj komemoraciji bili Antonio Gutteres, Emmanuel Macron, Mike Pompeo, Boris Johnson, Recep Tayyip Erdogan, Frank Walter Steinmeier, Giuseppe Conte, Bill Clinton, princ Charles, Ursula von der Leyen, Justin Trudeau, Imran Khan, Pedro Sanchez, Alexander van der Bellen, Hasan Rouhani i brojni drugi.
Doprinos u pripremi te publikacije dali su istraživači, lektori, fotografi, dizajneri iz cijele zemlje: Nedim Jahić, Ahmedin Đozić, Zlatan Hajlovac, Lejla Avdić, Haris Imamović, Azra Kadić, Mirela Smajlović, Azir Osmanović, Hasan Hasanović, Amra Begić Fazlić, Šefika Đozić i Ahmo Mehmedović.
Nakon Izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici iz maja te publikacije "Srebrenica. Genocid. 25 godina poslije" iz jula, riječ je o trećoj publikaciji koju je Memorijalni centar izdao u ovoj godini čime je napravljen važan iskorak u istraživačkom radu i publikovanju novih sadržaja.
Publikacija je realizirana pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, saopćeno je iz Memorijalnog centra.
Publikacija – Srebrenica. Genocid. 25 godina poslije.
Memorijalni centar Srebrenica je predstavio publikaciju „Srebrenica. Genocid. 25 godina poslije.“ koja na 56 stranica obuhvata pregled historijskog konteksta, opsade i genocida u Srebrenici, negiranja i prikrivanja zločina, svjedoka, presuda i procesuiranja zločina genocida, a donosi i priču Memorijalnog centra, aktivnosti ove institucije u ovoj godini, te planove za budućnost, prenosi Anadolu Agency (AA).
“Publikaciju 'Srebrenica. Genocid. 25 godina poslije.' koja je urađena u dvojezičnom formatu na bosanskom i engleskom jeziku je uredio Nedim Jahić. U prikupljanju podataka, lekturi i redakturi, te provjeri činjenica, ogroman doprinos dali su Azir Osmanović, Hasan Hasanović, Amra Begić Fazlić, Ahmo Mehmedović, Lejla Mehić-Avdić, Zlatan Hajlovac i Almir Salihović. Prilikom izrade publikacije korištene su poklonjene fotografije autora Laura Boushnak, Kristian Skeie, Ahmedin Đozić, Redžep Ustić, Emir Džanan, tima Dron.ba i nekoliko novinskih agencija Dizajn i pripremu publikacije realizirala je Azra Kadić. Novi vizuelni identitet/logo prikazan na naslovnoj stranici je osmišljen i kreiran od strane kreativnog tima Fabrike“, ističu iz Memorijalnog centra.
Publikacija će služiti istraživačima, novinarima i svima zainteresiranim za temu genocida u Srebrenici da kroz jednostavan pregled i sažete informacije dobiju lakši uvid u razmjere počinjenog zločina genocida.
“U okviru publikacije predstavili smo i realizirane projekte u posljednjih nekoliko mjeseci, kao i planove razvoja Memorijalnog centra. Na neki način ova publikacija komunicira i s donatorima i onima koji žele podržati naš rad, s obzirom na to da obuhvata i pregled svih ideja i projekata koje želimo realizirati u naredne četiri godine. Imajući sve ovo u vidu, publikacija predstavlja prvu takve vrste, te je važan iskorak naše institucije u razvoju vlastitih kapaciteta da prikuplja i dijeli informacije o genocidu u Srebrenici“, zaključuju iz Memorijalnog centra.
- Iskustva djece u opsadi i genocidu u Srebrenici
Javnosti zvanično predstavljeni rezultati dokumentacije iskustva djece tokom opsade i genocida u Srebrenici, projeka realiziranog kroz saradnju Memorijalnog centra Srebrenica i Muzeja ratnog djetinjstva.
Formirana je zajednička kolekcija ove dvije institucije, kao prva kolekcija o djetinjstvima koje su obilježili opsada i genocid u Srebrenici, te će ista predstavljati važan doprinos dokumentaciji genocida iz ugla djece.
Multidisciplinarni projektni tim uključivao je antropologe, psihologe, historičare, te je bio sastavljen od predstavnika obje institucije. Rad na projektu predvodila je Lejla Hairlahović ispred Muzeja ratnog djetinjstva, odnosno Hasan Hasanović ispred Memorijalnog centra Srebrenica.
"Čast nam je da smo imali priliku raditi na ovom projektu za koji vjerujemo da ima ogroman značaj, ne samo u kontekstu dokumentacije genocida u Srebrenici, već općenito kada je u pitanju dokumentacija genocida iz ugla djece", kazala je Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva, te dodala kako je bilo zadovoljstvo raditi sa posvećenim i motiviranim timom Memorijalnog centra Srebrenica.
Korištena je metodologija Muzeja ratnog djetinjstva te je postavljen temelj za buduće aktivnosti dokumentacije i prezentacije iskustva djece tokom genocida u Srebrenici. Kolekcija zasnovana kroz projekt pripada i MCS i MRD, te će je obje institucije u budućnosti koristiti u svojim izložbama, prezentacijama i drugim aktivnostima, saopćeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.
“Zahvalni smo Muzeju ratnog djetinjstva što je otvorio svoja vrata ovoj saradnji. Kao Muzej koji je dobio brojna važna međunarodna priznanja, te je pokazao šta tim profesionalaca koji vjeruje u neku ideju može da napravi, jasno vidimo da možemo mnogo toga da naučimo na njihovom primjeru. Oni su dokazani prijatelj naše institucije, te su kroz svoj pristup istraživanju rata u BiH, ali i šire, pokazali kako se narativ temeljen na istini, činjenicama i ličnim pričama može učiniti bliskim svakome i razumljivim svijetu”, dodao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.
Naime, više od 100 ljudi koji danas imaju svoje porodice i od kojih mnogi i sada žive u Srebrenici ili okolini iskazalo je želju da njihova sjećanja i uspomene postanu dio ove kolekcije, ali i hrabrost da dođu i da o svojim iskustvima govore pred kamerom.
"Ovaj projekt rezultirao je sa 70 sati video materijala, te blizu 100 dokumentovanih uspomena, među kojima su dominirala pisma i fotografije, ali i nekoliko rijetkih sačuvanih ličnih predmeta poput džempera, jakne, ruksaka i slično”, pojasnio je Hasan Hasanović, kustos Memorijalnog centra Srebrenica.
Inserte snimljenih video svjedočenja moguće je pogledati u videu koji je pripremio Memorijalni centar Srebrenica:
Ova web-stranica je razvijena zahvaljujući podršci Vlade Ujedinjenog Kraljevstva kroz projekat "Istina, dijalog, budućnost". Stavovi izneseni na ovoj web-stranici ne odražavaju nužno stavove Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.