O nama

O nama

Hvala Vam na interesu za rad Memorijalnog centra Srebrenica, mjestu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, te čuvanja istine i istraživanja zločina genocida.

Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 2000. godine osnovan je Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine. Memorijalni centar je mjesto sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici iz 1995. godine i posvećen je očuvanju historije i suočavanju sa silama neznanja i mržnje koje uzrokuju genocid.

Mandat i ciljevi Memorijalnog centra su izgradnja i održavanje Memorijalnog centra, prijem i isplata sredstava za Memorijalni centar, saradnja sa sličnim centrima, fondacijama i udruženjima širom svijeta; i obavljanje ostalih aktivnosti od značaja za Memorijalni centar.

Na putu ispunjenja naše misije i mandata, stalno sarađujemo sa partnerskim organizacijama u zemlji, regiji i svijetu. Posebnu pažnju pridajemo stalnoj istraživačkoj djelatnosti, a posebno u segmentima prikupljanja ličnih predmeta žrtava genocida, oralne historije i ličnih svjedočenja, analizama relevantnih presuda i krivičnog gonjenja odgovornosti za genocid i zločine protiv čovječnosti. Također, Memorijalni centar radi na borbi protiv negiranja genocida, izdaje publikacije, video-sadržaje i kontinuirano razvija grafike, prikaze i preglede kojim putem web-stranice, društvenih mreža i partnerskih medija informiše javnost i podiže svijest o genocidu.

Sarađujemo sa umjetnicima i umjetnicama, te razvijamo nove izložbe u Memorijalnom centru, ali i izvan njega. Otvaramo se prema zajednici i na različite načine koristimo umjetnost u prenošenju poruke i informacija. Učestvujemo u organizaciji Dana sjećanja na žrtve genocida – 11. jula, te podržavamo sve aktivnosti vezano za ovaj datum. Pomažemo i ohrabrujemo novinare i istraživače da posjećuju Srebrenicu, koriste naš Dokumentacioni centar, Arhiv, Biblioteku i sve dostupne podatke za realizaciju novih priča i naučnih radova koji će doprinijeti prevenciji genocida u svijetu.

Negiranje genocida i islamofobija ostaju ozbiljne prepreke miru i pomirenju u Bosni i Hercegovini. U Memorijalnom centru razumijemo opasnost koju historijski revizionizam predstavlja za procese izgradnje mira i tranzicijske pravde. Kroz pristup zasnovan na činjenicama koji promovira toleranciju, međuetnički dijalog i pomirenje posvećeni smo suočavanju sa pogubnim silama koje nastoje negirati bosansko historijsko iskustvo.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine se u komunikaciji sa javnosti se skraćeno komunicira kao Memorijalni centar Srebrenica / Srebrenica Memorial Center, s ciljem osiguranja veće prepoznatljivosti lokacije, ali i nastojanja da se utvrdi jedinstven 'skraćeni' naziv u javnom diskursu, s obzirom da je u praksi bilo prisutno imenovanje centra na različite načine.

U službenoj komunikaciji i memorandumima, na gornjoj desnoj strani stoji grb države Bosne i Hercegovine, kao osnivača institucije, a pored u tri reda puni naziv Memorijalnog centra. Na gornjoj lijevoj strani stoji vizuelno rješenje koje je usvojeno od Upravnog odbora Memorijalnog centra i koristi se ravnopravno u upotrebi, za potrebe javnog komuniciranja ove ustanove.
Novo vizuelno rješenje Memorijalnog centra Srebrenica je pro bono kreirao Kreativni tim agencije Fabrika (www.fabrika.com), vodeća regionalna kompanija za oglašavanje i razvoj dizajn i marketinških rješenja. Tim Fabrike je rješenje našeg novog logotipa realizirao pro bono, a za rješenje logotipa Memorijalnog centra Srebrenica dobili su i nekoliko priznanja.

Vizuelno rješenje se sastoji iz oznake u kojoj je naslikano 6 bijelih nišana (koji rastu po visini), a lijevo od oznake je naznačen naziv institucije, na način da je 'Srebrenica' realizirano u bold formatu, a 'Memorial Center'/'Memorijalni centar' u običnom formatu fonta.

Biblioteka Memorijalni centar Srebrenica


O nama

Biblioteka Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari zvanično je otvorena 9. jula 2014. godine kao prostor namijenjen za učenje i istraživanje, prilagođen za sve generacije. Zahvaljujući našoj akciji Knjige za Srebrenicu i brojnim donatorima koji su nam darovali knjige, danas je ova biblioteka prepoznatljivo mjesto susreta. Najmlađi stanovnici Srebrenice u biblioteci mogu pronaći školsku lektiru, istraživačima je dostupna relevantna literatura na temu genocida i međunarodnog krivičnog prava.

Naše profesionalno i ljubazno osoblje rado će svojim iskustvom i savjetima pomoći da pronađete potrebnu bibliotečku građu. U prostoru čitaonice korisnicima su dostupni i desktop računari za lakše i kvalitetnije pretraživanje bibliotečke građe, kao i dostupnih online izvora.

Bibliotečki fond čine Zbirka Srebrenica, Dječija zbirka i Opća zbirka.

Zbirka Srebrenica okuplja bibliotečku građu tematski vezanu za područje Srebrenice i to: genocid, međunarodno krivično pravo, psihologiju, pedagogiju, sociologiju, ratnu književnost te historiju Bosne i Hercegovine.

Dječija zbirka namijenjena je djeci predškolskog i školskog uzrasta. U ovoj zbirci korisnici mogu pronaći naslove za školsku lektiru, ali i drugu književnost namijenjenu djeci. Biblioteka Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari posjeduje i Opću zbirku koja pokriva sve naučne oblasti, ali uključuje i svjetsku književnost.

Biblioteka je članica sistema COBISS.BH od 2022. godine.

Usluge biblioteke su besplatne za učlanjene korisnike.

Čitaonica je opremljena sa 15 korisničkih mjesta.

Usluge:

- Upis u biblioteku

- Online katalog bibliotečke građe

- Pozajmica bibliotečke građe za čitaonicu i van biblioteke

Rad sa čitaocima:

Ponedjeljak – petak: 09:00-15:00

Pozajmljena građa može se zadržati najduže 14 dana.

Kontakt:

Telefon: + 387 56 991935

E-mail: biblioteka@srebrenicamemorial.org

Istraživački arhiv Memorijalnog centra je centralni segment istraživačkog rada institucije, te obuhvata stalni rad na prikupljanju fotografija, ličnih predmeta i relevantne dokumentacije koja se tiče genocida. Nalazi se u nastavku prostorija Biblioteke (lijevo od ulaza u Memorijalni centar, na samom kraju Upravne zgrade). Tu možete pronaći i postavku Dokumentacionog centra koji je realiziran zahvaljujući saradnji sa agencijom SENSE, gdje možete gledati video sadržaje koji prate hronologiju genocida u Srebrenici.

U saradnji sa našim kustosima i arhivatorima, možete steći uvid u način dokumentovanja prikupljenih materijala, iskoristiti naše resurse za istraživačke radove i novinarske priče o Srebrenici. Danas Arhiv posjeduje na hiljade fotografija, ličnih predmeta i relevantnih dokumenata.

Iz rada Arhiva proizašli su brojni projekti, a prikupljeni predmeti su bili inspiracija i za brojne umjetničke postavke i izložbe. Članovi našeg tima kontinuirano rade i na terenskom istraživačkom radu, posebno prateći rutu Marša smrti te komunicirajući sa udruženjima žrtava i članovima/cama porodica žrtava genocida.

U posljednjih godinu dana snažnu podršku smo dobili od Evropske unije, koja je donirala 340.000 eura za obnovu prizemlja upravne zgrade Memorijalnog centra. Radovi se privode kraju, a dijelovi prostorija su već u upotrebi.

“Fabrika akumulatora u kojoj je smješten Memorijalni centar Srebrenica je surovi podsjetnik na prošlost koja se ne može izbrisati. To nije samo mjesto na kojem se odaje počast žrtvama genocida i iskazuje solidarnost sa preživjelima, kao što to radimo svake godine 11. jula. To mjesto je ujedno i centar znanja za one koji žele razumjeti i naučiti više o kontekstu u kojem se dešavaju zločini protiv čovječnosti, kako bi se oni spriječili u budućnosti”, rekao je šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, ambasador Johann Sattler. 

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je odobrila sredstva za podršku projektu “Istina, dijalog, budućnost”, u okviru kojeg se realiziraju aktivnosti razvoja kapaciteta Memorijalnog centra, organizacije planiranih izložbi i upotpunjavanja kapaciteta Arhiva.

Memorijalni centar Srebrenica podržali su 2020. podržali gradovi Sarajevo, Gračanica, Živinice, Tuzla, Bihać, Visoko i Goražde, općine Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Kladanj, Travnik, Velika Kladuša, Banovići, Trnovo, Kakanj, Ilijaš, Zavidovići, Bosanska Krupa, Kalesija, Konjic, Jablanica, Vogošća, Sanski Most, Bugojno, Maglaj, Sapna i Breza.

Također, kroz posebne projekte Memorijalni centar su podržale kantonalne vlasti Zeničko-dobojskog, Srednjobosanskog, Bosanskopodrinjskog, Tuzlanskog kantona i Kantona Sarajevo. Posebno se tu ističe podrška Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo koji je izdvojio 850.000 KM za adaptaciju ostatka upravne zgrade.

U saradnji sa Muzejom ratnog djetinjstva realizirana je izložba u Švedskoj i BiH, podržana od Ambasade Švedske, a koja se naslanja na projekat “Djetinjstvo za vrijeme opsade i genocida u Srebrenici” koji je podržala Vlada Kantona Sarajevo.

Zahvaljujući pomoći Ambasade Kraljevine Nizozemske, muzeja Holokausta u Nizozemskoj„Kamp Westerbork“, i holandske mirovne organizacije PAX, u Memorijalnom centru je postavljena izložba “Genocid u Srebrenici – Neuspjeh međunarodne zajednice” te Dokumentacioni centar koji je uspostavljen u saradnji sa agencijom SENSE. Također, Ambasada Nizozemske finansira zajednički projekat BIRN-a i Memorijalnog centra Srebrenica “Životi iza polja smrti”.

U prošloj godini, zajednički projekat Memorijalnog centra Srebrenica i Centra za postkonfliktna istraživanja “Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova“ su podržali Nacionalni fond za demokratiju (NED), Fond Sigrid Rousing i Fond Rockefeller Brothers, kroz redovno finansiranje Centra za postkonfliktna istraživanja. Centar za postkonfliktna istraživanja (PCRC) je, uz podršku donatorske mreže, podržao realizaciju izložbe “Memento”, Omladinskog ljetnog kampa Srebrenica i instalaciju “Što te nema?”.

Grad Sarajevo je podržao realizaciju izložbe “Exodus” akademskog slikara Safeta Zeca. Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) podržala je prezentaciju izložbe Šejle Kamerić.

Zahvaljujući inicijativi “Zastupnici za Srebrenicu” osigurava se redovna podrška zastupnika sa različitih razina vlasti o čemu se javnost informiše krajem juna svake godine (po pitanju izabranih predstavnika/ca koji su ličnim donacijama podržali rad Memorijalnog centra).

Memorijalni centar je podržan i kroz različite donacije kompanija poput JP “BH Pošta”, direktnu podršku nekoliko fondacija poput Heinrich Boll Stiftung (podrška prevodu i izradi Izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici), Bauern helfen Bauern Salzburg (podrška pripremi publikacije “Srebrenica. Genocid. 25 godina poslije”), VII Fondacije (realizacija izložbe Ziyaha Gafića i skupine renomiranih svjetskih fotografa).

Rad Memorijalnog centra je podržan i direktnim donacijama privatnih lica putem uplata na račun Memorijalnog centra, ali i putem donacija pozivom na 090 292 011 (samo za korisnike BH Telecom mreže) građani doniraju tri konvertibilne marke za pomoć u radu Memorijalnog centra.

Građani su u prilici biti pokroviteljem Memorijalnog centra Srebrenica i kroz nenovčanu podršku. Tako su se brojni pridružili akciji “Knjige za Srebrenicu”, a umjetnici Mirza Rahmanović i Dorian Griner su poklonili svoje muzičke izvedbe za potrebe video-projekata Memorijalnog centra. Dron.ba nam je osigurao besplatne snimke dronom mezarja i Memorijalnog centra. Agencija “Fabrika” je besplatno pripremila novo rješenje logotipa i vizuelnog identiteta Memorijalnog centra, te kratki video najave obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

U pripremi je i realizacija velikog projekta Vlade Turske, o čemu će više riječi biti u narednom periodu.