Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine u 2022. godini je napravio niz važnih iskoraka na razvoju kapaciteta i saradnje sa muzejima i memorijalima.

U posljednjoj sedmici su raspisali poziv za prijem volontera (uz podršku UNDP-a), najavili organizaciju Ljetne škole u Srebrenici (u saradnji sa PCRC-om), a u okviru projekta „Istina, dijalog, budućnost“ koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva uspješno realiziraju razmjenu eksperata sa institucijama iz cijele Evrope. Zamjenica direktora Memorijalnog centra Amra Begić Fazlić je danas poželjela dobrodošlicu učesnicima programa.

"Danas sam se susrela sa ovim sjajnim ljudima iz Auschwitz Jewish Centra, Inicijative mladih za ljudska prava Crne Gore i udruženja "Kali Sara". Kroz program Memorijalnog centra Srebrenica koji omogućava razmjenu i posjete članova i članica istraživačkih timova memorijala i organizacija koje se bave suočavanjem s prošlošću, mi učimo jedni od drugih. Vjerujem da ćemo kroz ove aktivnosti koje su nastale kao rezultat projekta "Istina, dijalog, budućnost", realiziranog uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, pokazati koliko Srebrenica može biti centar istraživanja i povezivanja, biti mjesto gdje okupljamo ljude, razgovaramo o genocidu, razmišljamo kako možemo pomoći one koji danas žive u zaraćenim dijelovima svijeta. Nadam se da će ovakvi programi ukazati i domaćim institucijama - koliko prednosti može donijeti veća mobilnost i unutar zemlje. Zamislite koliko bismo mogli napraviti kada bi timovi muzeja i institucija imali više prilika da posjećuju druge. Iz tih sedam ili deset dana se izrodi nova saradnja, ideja, aktivnost. To je ono što je vrijedno u procesu memorijalizacije", poručila je Begić Fazlić. 

Jedna od učesnica programa je Mehdina Kašić Šutković iz Inicijative mladih za ljudska prava u Crnoj Gori. Provest će dvije radne sedmice u Srebrenici, gdje će se upoznati sa različitim aspektima istraživačkog rada Memorijalnog centra.

 “Genocid koji se desio u Srebrenici mora biti konstantna opomena za nove generacije koje olako shvataju nacionalističke poruke, tenzije i grafite ratnih zločinaca i koje ne vide do čega one mogu dovesti. Naša je obaveza i cilj, kao organizacije koja radi sa mladima, da budemo istrajni u procesu suočavanja sa prošlošću, pomirenju i saradnji mladih ljudi iz regiona jer nikad više ne smijemo dozvoliti da dođe i do najmanjeg sukoba između naših komšija samo zato jer idu u različite vjerske objekte ili pripadaju drugoj naciji. Promocija mira kao univerzalne vrijednosti jeste i mora ostati obaveza svih nas koji se bavimo ovom temom, i moramo biti istrajni u tom ne baš jednostavnom putu koji je često sputavan od strane političkih aktera kojima pomirenje i saradnja u regionu ne ide u prilog”, poručila je Kašić Šutković.

Emir Grbić, učesnik program iz udruženja “Kali Sara” i Memorijala “Uštica” u Hrvatskoj, ukazuje na važnost regionalne saradnje.

“Zahvalan sam na prilici da provedem više vremena u Srebrenici s timom ljudi koji su uglavnom sami svjedoci ili članovi obitelji žrtava genocida, a koji pored takvog teškog naslijeđa svoj posao odrađuju profesionalno, bez gorčine i na afirmativan način koristeći se isključivo utvrđenim činjenicama i istinom. Pod dojmom sam njihove otvorenosti i gostoljubivosti pa se nadam da će ta poruka doći i do onih koji do sad nisu ovdje dolazili iz bilo kojeg razloga. Romski memorijalni centar Uštica, odnosno Savez Roma u Republici Hrvatskoj "KALI SARA" će na temelju dogovorenog Memoranduma u suradnji nastaviti suradnju i razmjene s Memorijalnim centrom koja je započela još 2018. godine”, poručio je Grbić.

Dr. Artur Szyndleriz Jevrejskog centra Auschwitz iz Poljske, jedan od gostiju programa, ističe da su ovakvi program temelj prenosa znanja i iskustva među memorijalima.

“Ova jedinstvena inicijativa okuplja evropske stručnjake iz različitih institucija kako bi istražili univerzalne izazove sjećanja i obrazovanja o genocidima i zločinima protiv čovječnosti. Genocid koji su u Srebrenici počinile snage Bosanskih Srba nad nedužnim bošnjačkim žrtvama je stalni podsjetnik da su mehanizmi predrasuda, diskriminacije i kolektivnog nasilja još uvijek prisutni u našim društvima i da ih treba imenovati i odgovoriti kroz obrazovne programe koji promoviraju demokratiju, inkluziju i suprotstavljanje mržnji i negiranju”, poručio je Szyndler.