Gotovo tri decenije, mediji širom svijeta svodili su priču o genocidu u Srebrenici na formulaciju: „ubijeno 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka“. Svaka riječ u toj frazi, međutim, zahtijeva pažljivu provjeru i kontekstualizaciju.

Genocid u Srebrenici ne počinje i ne završava u julu 1995. godine. On uključuje godine opsade, izgladnjivanja, masovnih silovanja i sistematskog progona. Njegove posljedice osjećaju se i danas – od lokalnih zajednica do globalne politike.

Vrijeme je za tačno, odgovorno i profesionalno izvještavanje.

Zato su razvijene Smjernice za tačno izvještavanje i govorenje o genocidu u Srebrenici, koje je sastavila novinarka i autorica Melina Borčak. Ove smjernice služe kao alat za sve koji govore, pišu ili izvještavaju o Srebrenici – kako bi to činili sa istinom, preciznošću i poštovanjem prema žrtvama.

Pročitajte. Podijelite. Primijenite.

Smjernice za tačno izvještavanje i govorenje o genocidu u Srebrenici - MELINA BORČAK .